Svjetski dan bez duhanskog dima 2017: Pobijedimo duhan zbog zdravlja, prosperiteta, okolisa i razvoja zemlje

Akcije za iskorjenjivanje upotrebe duhanskih proizvoda mogu pomoci zemljama da sprijece milione ljudi da obole i umiru od bolesti uzrokovanih duhanom, da se bore protiv siromaštva i, prema jedinstvenom izvjestaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), da smanje velike degradacije zivotne sredine.

Na svjetski dan bez duhanskog dima (31. maj) 2017. godine, Svjetska zdravstvena organizacija naglasava kako duhan ugrozava razvoj zemalja sirom svijeta, te poziva vlade da sprovedu ostre mjere kontrole duhana. One ukljucuju zabranu marketinga i reklamiranje duhana, promociju jednoobraznih pakovanja duhanskih proizvoda, povecanje akciza na duhan, kao i kreiranje zatvorenih javnih i radnih mjestima prostorima bez duhanskog dima.

Zdravstveni i ekonomski troškovi duhana Upotreba duhanskih proizvoda svake godine ubije vise od 7 milijuna ljudi a kosta domacinstva i vlade preko 1,400 milijardi dolara kroz troskove za zdravstvo i gubitak produktivnosti.

“Duhan nas sve ugrozava”, kaze dr Margaret Chan , generalna direktorica WHO. “Duhan pogorsava siromastvo, smanjuje ekonomsku produktivnost, doprinosi slabijem izboru hrane u domacinstvu, te zagadjuje zrak u zatvorenom prostoru.”

Dr Chan dodaje: “Preduzimajuci robusne mjere kontrole duhana, vlade mogu osigurati buducnost svojih zemalja stiteci i korisnike i nekorisnike duhana od ovih smrtonosnih proizvoda, ostvarujuci prihode za finansiranje zdravstvenih i drugih socijalnih usluge, te ocuvanjem životnih sredina od stete uzrokovane duhanom.”

Sve zemlje su se obavezale Agendi 2030 za održivi razvoj koja ima za cilj jacanje univerzalnog mira i iskorjenjivanje siromastva. Kljucni elementi ove agende ukljucuju implementaciju Okvirne konvencije o kontroli duhana, a do 2030. godine potrebno je za trecinu smanjiti prerane smrti od nezaraznih bolesti, ukljucujuci kardiovaskularne i bolesti pluca, rak i dijabetes, za koje je upotreba duhanskih proizvoda kljucni faktor rizika.

Duhan steti okolišu

Prvi izvjestaj WHO o duhanu i njegovom uticaju na životnu sredinu takodje predstavlja uticaj ovog proizvoda na prirodu, ukljucujuci:

  • Duhanski otpad sadrzi preko 7,000 otrovnih hemikalija koje truju okolis, ukljucujuci i ljudske karcinogene materije.
  • Emisije duhanskog dima predstavljaju hiljade tona ljudskih karcinogena, toksikanata i staklenickih plinova u okolis. A duhanski otpad je globalno najveca vrsta smeca.
  • Od dnevno prodatih 15 milijardi cigareta, do 10 milijardi se baca u okolis.
  • Opušci cigareta cine 30-40% svih stavki prikupljenih u okviru ciscenja urbanih i priobalnim podrucja.

Duhan prijeti zenama, djeci i sredstvima za zivot

Duhan prijeti svim ljudima, kako nacionalnom tako i regionalnom razvoju, na mnogo nacina:

  • Siromastvo: Oko 860 miliona odraslih pusaca živi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Mnoge studije su pokazale da u najsiromasnijim domacinstvima potrosnja na duhanske proizvode cesto predstavlja više od 10% ukupne potrosnje u domacinstvu – sto znaci manje novca za hranu, obrazovanje i zdravstvo.
  • Djeca i obrazovanje: Uzgoj duhana tjera djecu da ne pohadjaju skolu. Oko 10% -14% djece iz porodica koje uzgajaju duhan propustaju casove zbog rada u poljima duhana.
  • Zene: Na farmama duhana, 60% -70% radne snage su zene, postavljajuci ih u bliski kontakat sa cesto opasnim kemikalijama.
  • Zdravlje: Duhan doprinosi sa 16% svih smrti od nezaraznih bolesti.

Oporezivanje: mocno sredstvo za kontrolu duhana

“Mnoge vlade preduzimaju mjere protiv pusenja, od zabrane reklamiranja i marketinga, do uvodjenja jednoobrazne ambalaze za duhanske proizvode, kao i radnim i javnim mjestima bez duhanskog dima”, kaže dr Oleg Chestnov, pomocnik generalne direktorice WHO za nezarazne bolesti i mentalno zdravlje. “Ali jedna od najmanje koristenih, ali najefikasnijih mjera kontrole duhana koja pomaze potrebu razvoja zemalja je kroz povecanje cijene i poreza na duhan.”

Vlade prikupljaju gotovo 270 milijardi dolara od akciza na duhan svake godine, ali to bi se moglo povecati za više od 50%, stvarajuci dodatnih 141 milijardi dolara, jednostavnim povecanje poreza na cigarete za samo 0,80 dolara po kutiji (ekvivalent jednog medjunarodnog dolara) u svim zemljama. Povecanje prihoda od oporezivanja duhana ce ojacati domacu mobilizaciju resursa, stvarajuci fiskalni prostor potreban zemljama da bi dostigle razvojne prioritete u okviru Agende 2030.

“Duhan je globalno glavna prepreka za razvoj”, kaze dr Daglas Bettcher, direktor odjela WHO za prevenciju nezaraznih bolesti. “Smrti i bolesti uzrokovane duhanom su vozaci siromastva, ostavljajuci domacinstava bez hranitelja porodice, preusmjeravanja ogranicenih resursa domacinstva za kupovinu duhanskih proizvoda a ne hrane i skolskog materijala, a prisiljavaju mnoge ljude da placaju medicinske troskove.”

“Ali akcija kontrole ce pruziti zemljama mocno sredstvo kako bi zastitili svoje gradjane i buducnost” dodaje dr Bettcher.

Napomena

Bolesti vezane za duhan su jedna od najvecih javnih zdravstvenih prijetnji sa kojom se svijet suocava, te ubijaju vise od 7 miliona ljudi godisnje. A upotreba duhanskih proizvoda je jedan od najvecih sprjecivih uzroka nezaraznih bolesti.
Kontrola duhana predstavlja mocno sredstvo za poboljsanje zdravlja u zajednici i u postizanju ciljeva održivog razvoja (SDG). Cilj SDG 3.4 je za trecinu smanjiti prerane smrti od nezaraznih bolesti do 2030. godine, ukljucujuci kardiovaskularne i hronicne respiratorne bolesti, rak i dijabetes.
Jos jedna SDG meta, 3.a, poziva na provedbu Okvirne konvencije WHO za kontrolu duhana (WHO FCTC). Konvencija je stupila na snagu 2005. godine, a clanice su dužne da ucine niz koraka kako bi se smanjila ponuda i potražnja za duhanskim proizvodima. Akcije navedene u Konvenciji ukljucuju zastitu ljudi od izlozenosti duhanskom dimu, zabranu reklamiranja, promocije i sponzorstva, zabranu prodaje maloljetnicima, zahtjeve zdravstvenih upozorenja na duhanskoj ambalazi, promoviranje prestanka pušenja, povecanje poreza na duhan i stvaranja nacionalnog koordinacijskog mehanizma za kontrolu duhana. Konvencija ima 180 potpisnica.

 

Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija

You must be logged in to post a comment Login